U prvoj polovini 2025. godine, ukupan obim uvoza oblovine u EU porastao je za samo 1,3% godišnje-u odnosu na{3}}godinu. Međutim, podstaknut rastom prosječnih cijena od 15%, vrijednost uvoza je porasla za 16%, dostigavši 384 miliona dolara.
I obim uvoza i vrijednost oblovine mekog drveta pokazali su trend rasta. Konkretno, ukupan obim uvoza dostigao je 2,58 miliona kubnih metara, što je povećanje od 5,2% na godišnjem nivou-u odnosu na{3}}godinu, dok je vrijednost uvoza dostigla 292,3 miliona dolara, što je porast od 33%-u odnosu na{8}}godinu. Oblovina četinara činila je 83% ukupnog uvoza oblovine u EU, a ukupni obim uvoza svih vrsta oblovine dostigao je 3,11 miliona kubnih metara.
Posmatrajući uvoz četinara, obim uvoza borove oblovine povećan je za 12,2% na 1,2316 miliona kubnih metara, uz prosječne cijene za 20%. Obim uvoza oblovine smreke i jele ostao je uglavnom na istom nivou i iznosio je 1,3031 miliona kubnih metara, što je pad od 0,5%-u odnosu na{7}}godinu, ali je povećanje cijene od 33% povećalo vrijednost uvoza za 32% na 167,4 miliona dolara.
Što se tiče izvora snabdevanja, Norveška i Brazil su bili primarni izvori oblovine za EU. Kao najveći dobavljač, Norveška je izvozila u EU u prvoj polovini godine dostigla 2,5 miliona kubnih metara, što čini 80,3% ukupnog uvoza EU. Ovaj obim izvoza je porastao za 9,6% u odnosu na godinu-u odnosu na{6}}godinu, uz prosječne cijene koje su porasle za 27%. Brazil, kao drugi-po veličini dobavljač, zabilježio je pad obima izvoza za 25%-u odnosu na{12}}godinu na 305.000 kubnih metara. Situacija za ostale zemlje koje snabdevaju EU je sledeća:
- Švicarska je zauzela treće mjesto sa 191.400 kubnih metara, što je smanjenje od 12% na godišnjem-u odnosu na{3}}godinu;
- Sjedinjene Američke Države su isporučile relativno malo drvne građe u EU, sa samo 25.500 kubnih metara, što je povećanje od 4%-u odnosu na{4}}godišnju godinu, ali su cijene pale za 5%;
- Obim izvoza Irske bio je samo 6.420 kubnih metara, ali je doživio značajan porast od 112%;
- Bosna i Hercegovina je porasla za 54% na 5.540 kubnih metara.
Vrijedi napomenuti da je ulaskom Malezije na tržište EU njen izvoz porastao sa gotovo nule na 4.940 kubnih metara u prvoj polovini godine.
Što se tiče vrsta drveta, obim uvoza oblovine lišćara smanjen je za 22% u odnosu na godinu-u odnosu na{2}}godinu na 465.200 kubnih metara, dok je vrijednost uvoza pala za 18% na 81,6 miliona dolara. Među njima, eukaliptus je bio najviše uvezena vrsta tvrdog drveta, sa 57% (otprilike 264.000 kubnih metara), iako je njegov obim uvoza smanjen za 38% u odnosu na{12}}u odnosu na{13}}godinu. Ostale vrste uključuju:
- Obim uvoza breze porastao je za 74% na 69.400 kubnih metara, sa uvozom za 89% na 5,9 miliona dolara;
- Obim uvoza bukve porastao je za 12% na 27.100 kubnih metara;
- Obim uvoza bijelog hrasta pao je za 11% na 5.480 kubnih metara, ali je ostao najskuplje oblovino drvo-od 1.166 dolara po kubnom metru.
Obim uvoza tropske oblovine porastao je za 597%-u odnosu na-godinu na 53.400 kubnih metara, prvenstveno zbog rasta uvoza tikovine sa skoro nula na 41.700 kubnih metara. Uvoz Sapela je također porastao za 34% na 6.840 kubnih metara, uz prosječne cijene za 6%. Za razliku od toga, oblovina okoume pala je za 33% na 2.690 kubnih metara, uz jedinične cijene niže za 7%.
Ranije je Rusija bila najveći dobavljač drveta u EU, držeći oko 50% tržišnog udjela. Međutim, nakon sankcija EU na rusko drvo i drvne proizvode 2022., obim uvoza oblovine u EU pao je sa 5,07 miliona kubnih metara u prvoj polovini 2021. na 3,11 miliona kubnih metara u prvoj polovini 2025, što je smanjenje od približno 38,6%.
U istom periodu, obim izvoza Norveške porastao je za 33%, sa 1,89 miliona kubnih metara na 2,5 miliona kubnih metara, uz povećanje tržišnog udela sa 37,2% na 80,3%. Obim izvoza Velike Britanije porastao je sa 7.500 kubnih metara na 50.600 kubnih metara, dok su novi dobavljači kao što su Irska, Malezija i Bosna i Hercegovina također ušli na tržište EU sa malim obimom izvoza.
